Biomasa je tvar koja se obicno smatra smecem. Biomase su stvari što leže naokolo - granje, vrtni otpad, ostaci od usjeva, komadici drveta, kora i piljevina iz pilana. Biomasa, medutim, može cak obuhvacati i stare gume i stajsko gnojivo.

Vaš otpad, papirnati proizvodi koji se ne mogu reciklirati u druge proizvode od papira kao i drugi kucanski otpad, uobicajeno se šalje na deponij. Vaš otpad sadrži pritom i neke vrste biomase koje se mogu opet iskoristiti. Recikliranje biomase za gorivo i druge svrhe smanjuje potrebu za odlagalištima smeca.

Stvari za koje izgleda da nikome ne trebaju mogu se upotrijebiti za proizvodnju elektricne energije, topline, komposta ili goriva. Materijali za kompost su istrunute biljke ili prehrambeni proizvodi pomiješani u kompostnu hrpu i razasuti po tlu da pomognu rast biljaka.
Biomasa funkcionira vrlo jednostavno. Šumski otpad, granje drveca i drugi otpaci sakupljaju se zajedno u velike kamione. Kamioni prevoze otpad iz tvornica i farmi do elektrane na biomasu. Tu se biomasa ubacuje u velike lijevke i zatim u pec gdje biomasa izgara. Toplinom koja se oslobada zagrijava se voda u kotlu, koja se pretvara u vodenu paru, da bi se energija pohranjena u pari iskoristila za okretanje rotora turbine i generatora, odnosno pretvorila u elektricnu energiju (vidi poglavlje 8).
Biomasa se takoder može dobiti s odlagališta otpada. Kada se otpad razgraduje oslobada se plin metan. Sjeti se, poglavlja 8 i 9, da je prirodni plin nacinjen od metana. U odlagalište se postave cijevi te se metan može sakupljati. Zatim se plin spaljuje u termoelektrani kako bi se proizvela elektricna energija. Ova se vrsta biomase naziva deponijski plin.

Slicna stvar može se napraviti u stajama. Na mjestima gdje se uzgaja mnogo životinja – stoke, pa cak i pilica - proizvodi se gnojivo. Kad se gnojivo razgraduje ono takoder ispušta plin metan slicno kao i otpad. Taj se plin može spaljivati na samoj farmi te tako proizvoditi energiju potrebnu za rad farme.

Uporaba biomase ne doprinosi globalnom zatopljenju. Biljke rabe i pohranjuju ugljicni dioksid (CO2) tijekom svog rasta. On se ispusti u atmosferu kada se biljke spale. Druge biljke koje rastu iskorištavaju taj otpušteni CO2 u svom rastu. Dakle, uporabom biomase, zatvara se krug ocuvanja ugljicnog dioksida. Ugljicni dioksid je plin koji, kad ga ima previše, može doprinijeti "ucinku staklenika" i globalnom zatopljenju.
Stoga je uporaba biomase u energetici prihvatljiva za okoliš jer se biomasa smanjuje, reciklira i ponovno upotrebljava. Biomasa je i obnovljivi izvor energije jer biljke koje stvaraju biomasu mogu rasti uvijek iznova.

Danas se još uvijek otkrivaju novi nacini uporabe biomase. Jedan je nacin proizvodnja etanola, tekuceg alkoholnog goriva. Etanol se može koristiti u specijalnim vrstama automobila koji rabe alkohol umjesto benzina i dizela. Alkohol se može i kombinirati s benzinima. To takoder smanjuje ovisnost o nafti - neobnovljivom izvoru energije.